Predsjednik HGK Luka Burilović je na forumu “Pogled u budućnost u izazovnim vremenima: Produbljivanje makedonsko-hrvatskog gospodarskog partnerstva i suradnje” u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), rekao kako su gospodarski odnosi dvije zemlje dobri i prijateljski, ali puno je prostora i potencijala za jačanje gospodarske suradnje.

Uz poljoprivredu, prehrambenu i farmaceutsku industriji, suradnju je, kako je naveo, moguće ojačati u nizu sektora – energetici, prometu, turizmu itd.

Najnovije brojke o robnoj razmjeni, kazao je Burilović, su motivirajuće. Robna razmjena je u 2021. iznosila 250 milijuna eura, što je dobro, no s obzirom na potencijal nedovoljno, istaknuo je.

Naveo je kako podaci za prvih šest mjeseci pokazuju rast robne razmjene za 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je, kaže, motivirajuće i treba nastaviti u tom smjeru.

Burilović je također rekao kako hrvatske tvrtke i komora žele biti istinski partner gospodarstvenicima u Sjevernoj Makedoniji na njihovom putu ulaska u EU.

I potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je poručio kako će Hrvatska pomoći Sjevernoj Makedoniji na njenom putu ulaska u EU.

Kao područja jačanje gospodarske suradnje izdvojio je promet, infrastrukturne projekte, energetiku, turizam, farmaceutiku.

Ovaj forum, kako je kazao, je prilika da se razmijene iskustva, dogovore novi poslovi te ojača robna razmjena.

Ohrabruje podatak da je robna razmjena u prvih šest mjeseci porasla 30 posto i vjeruje, kako je kazao, da će forum rezultirati njezinom jačanju.

Kazao je i kako se razgovaralo i o sklapanju sporazuma o priznavanju PDV-a što Hrvatska ima sa državama unutar EU ali i sa nekim iz trećih zemalja. 

Rekao je kako će obaviti razgovore sa ministrom financija Markom Primorcem da se taj sporazum što prije potpiše jer će to olakšati gospodarstvenicima poslovanje.

I potpredsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije zadužen za gospodarstvo, koordinaciju gospodarskih sektora i investicije Fatmir Bytyqi također je kazao kako su brojni potencijali za jačanje gospodarskih odnosa dviju zemalja posebice u području energetike.

U sklopu Foruma potpisani su Memorandumi o suradnji između HGK i partnerskih gospodarskih komora Sjeverne Makedonije.

Na Forumu je sudjelovalo 60 tvrtki – 40 hrvatskih i 20 makedonskih.

Objava Brojni potencijali za gospodarsku suradnju Hrvatske i Sjeverne Makedonije pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Sve je izvjesnije, kako ističu u priopćenju, da će većina država propisati obveznu mjeru cijepljenja kao uvjet za jačanje izvoza, odnosno sudjelovanje na međunarodnim aktivnostima poput konferencija, sajmova i foruma.

Stoga su čelnici HGK, HOK-a i HIZ-a uputili dopis Stožeru civilne zaštite da se poduzetnici koji se bave međunarodnim poslovanjem stave na prioritetnu listu za cijepljenje.

“Odlasci u inozemstvo nužni su za izvozne aktivnosti, kao i za održavanje postojećih odnosa i dogovaranje novih, a to je od krucijalne važnosti za cjelokupno gospodarstvo. I organizatori međunarodnih sajmova sve više traže potvrde o cijepljenju svih sudionika, što je dodatni razlog za žurno uvrštavanje u protokol cijepljenja”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. 

Predsjednik HGK kaže da treba uzeti u obzir i dnevne migracije radnika u susjedne zemlje, naročito u Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. “Za sve njih poslodavci moraju snositi troškove PCR testova, što im stvara značajan financijski trošak i dodatno opterećuje poslovanje”, upozorio je Burilović.

Krovne gospodarske institucije uključene u inicijativu ističu kako bi se uključivanjem poduzetnika u prioritetni protokol cijepljenja uvelike olakšalo odvijanje prekograničnog biznisa.

Kao opciju za migracijske radnike ističu mogućnost sufinanciranja dijela PCR testova, po uzoru na Sloveniju, ali poručuju da je “efikasnija, svrsishodnija i jeftinija opcija provesti procjepljivanje”.

Objava HGK, HOK i HIZ traže prioritetno cijepljenje poduzetnika pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

“Iza nas je godina improvizacije, preživljavanja i borbe s negativnim učincima s kojima se suočavalo gospodarstvo. No danas, ovdje, imamo jednu drugu priču – priču o uspjesima, rastu, razvoju i iskorištavanju prilika. Nagrađujemo tvrtke koje su se istaknule uspjehom u 2019., a neke od njih i u ovoj godini korone bilježe rast poslovanja za čak 40 posto. Uz odavanje priznanja poduzetnicima koji se odlično nose s teškim okolnostima, želimo poslati simboličnu i važnu poruku – da biznis ne smije i neće stati unatoč svim ograničenjima i problemima”, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na 24. dodjeli Zlatne kune.

Naglasio je kako smo se ponovno, kao država i poduzetnici, pokazali odličnim improvizatorima, ali da je sada vrijeme da tu improvizaciju pretvorimo u stabilan i dugoročno predvidiv sustav. “Ove smo godine zorno vidjeli koliko je opasno biti pretjerano ovisan o jednom sektoru, s druge strane su nam ostale industrije pokazale da zaslužuju puno snažniju potporu društva kroz reforme i prilagodbu poslovnog okruženja kako bi bile konkurentnije”, poručio je Burilović.

Luka Burilović, predsjednik HGK, voditeljica Jelena Lešić i Vjekoslav Jadrešić, predsjednik Uprave tvrtke CROZ, s osvojenom Zlatnom kunom za srednje veliku tvrtku; Izvor: HGK.

Zlatna kuna dodijeljena je u osam kategorija: za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijoj banci i društvu za osiguranje, najboljem post startupu te za inovaciju i životno djelo.

Za najbolju veliku kompaniju u prošloj godini nagrađena je kompanija Vetropack straža koja je u 2019. proizvela preko milijardu boca i staklenki, od čega gotovo 73 posto otišlo na strana tržišta. Zlatna kuna za najbolju srednju tvrtku otišla je u ruke proizvođača kompleksnih informatičkih sustava CROZ, dok je za najbolju malu tvrtku nagrađena Sofa IT čija aplikacija SofaScore uživo pruža sportske rezultate na više od 30 jezika, za preko 20 milijuna korisnika.

Zlatnom kunom za najbolju banku ovjenčana je Erste banka čije digitalne aplikacije su toliko kvalitetne da koji ih koriste mnogi koji uopće nisu klijenti njihove banke, kao najbolje osiguranje nagrađeno je Adriatic osiguranje koje je prošle godine ostvarilo prihode od 765 milijuna kuna, a za najbolji post startup izabran je Geolux čiji proizvodi se koriste za mjerenje vodostaja i protoka najvećih svjetskih rijeka te dojavljuju opasnosti od poplava.

Za svoje uspjehe u implementaciji znanstvenih otkrića u inovativne proizvode Genos je osvojio Zlatnu kunu za inovaciju, dok je Zlatna kuna za životno djelo dodijeljena Čedomilu Cesarcu koji se nakon uspješne karijere u privatnom sektoru unutar HGK posvetio strateškom razvoju gospodarstva. Kao čelnik HGK – ŽK Varaždin pokrenuo je izgradnju tamošnje Gospodarske zone iz koje je izraslo stotine tvrtki i tisuće radnih mjesta. Sve to, uz pametno korištenje EU sredstava, pretvorilo je varaždinski kraj u pravi tehnološki hub.

Posebna priznanja uručena su za promicanje gospodarstva te za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu.

Suvlasnica tvrtke Astra poslovni inženjering Tajana Barančić, dugogodišnja poduzetnica i predsjednica Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEX) kroz koju je uspješno izlobirano više zakonskih izmjena, nagrađena je za promociju gospodarstva.

Priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu dodijeljeno je dekanu Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepanu Lakušiću koji cijelu karijeru radi na za promicanju suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Lakušić je dobio brojne svjetske nagrade za inovacije u području prometne infrastrukture, a kvaliteta njegovih inovacija očituje se u sve većem transferu tehnologija i proizvoda na svjetsko tržište.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković čestitao je nominiranima i dobitnicima te poručio da će Vlada nastaviti s politikom gospodarskoga oporavka i podrške tvrtkama koje su dale snažan doprinos gospodarstvu. “Nažalost, kriza je promijenila trendove koje smo imali, no ostvarenja iz prvoga mandata pomogla su da krizu dočekamo spremni. Unatoč Covidu, ušli smo u europski tečajni mehanizam. Osigurali smo paket od 24,2 milijarde eura sredstava EU”, rekao je Plenković, istaknuvši da su mjere pomoći gospodarstvu postigle svoj cilj. “Čuvamo hrvatskoga poduzetnika i radnika sve dok cjepivo ne bude dostupno. Lažna je dilema, zdravlje ili gospodarstvo, jednoga bez drugoga nema”, rekao je Plenković.

Inače, Zlatna kuna se od 1993. dodjeljuje za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskome gospodarstvu u cjelini. Lista nominacija temelji se na izračunu utvrđenih pokazatelja, a primjereno se vrednuje i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava, njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva u cjelini.

Objava HGK dodijelila 24. Zlatne kune najboljima u gospodarstvu 2019. pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Na sastanku u HGK glavna tema razgovora bila je poboljšanje međuinstitucionalne suradnje s naglaskom na ubrzavanje i pojednostavljivanje procedura oko dodjele kredita za očuvanje likvidnosti, navodi se u priopćenju HGK.

„Kao poslovne institucije moramo vidjeti kako možemo dodatno poboljšati našu suradnju, a prije svega smo vam htjeli prenijeti pitanja i prijedloge naših članica. Jedna od najaktualnijih tema su krediti Hamag Bicro-a i HBOR-a čija se dodjela mora ubrzati i pojednostaviti jer poduzetnicima nasušno trebaju sva moguća sredstva za očuvanje likvidnosti. Imamo dosta konstruktivnih prijedloga koje ćemo vam prenijeti kako bi u što većoj mjeri olakšali život poduzetnicima“, istaknuo je Burilović.

Dodao je da Komora kao institucija nudi svoju pomoć ne samo oko kredita, već i na svim drugim područjima.

HGK je putem Županijskih komora sakupio zahtjeve gospodarstvenika iz cijele Hrvatske te ih strukturirao i prenio Hamag Bicro-u. Poduzetnici, između ostalog, traže produženje rokova za kredite, refinanciranje postojećih obaveza, a muči ih i to mogu li se sredstva Hamag Bicro-a koristiti uz potpore za očuvanje radnih mjesta. Problem je što na ta pitanja dobivaju kontradiktorne odgovore iz različitih institucija.

Predsjednik uprave Hamag Bicro-a Vjeran Vrbanec pohvalio je komorsku inicijativu da se poboljša suradnja, jer je to neophodno u situaciji u kojoj se gospodarstvo našlo zbog pandemije, kaže se u priopćenju.

„Mi sve naše projekte komuniciramo i otvoreni smo za sve sugestije i prijedloge kako poboljšali i ubrzali svoj rad, naročito kad dolaze od tvrtki. Nažalost, imali smo situaciju da nam je u kratkom roku došla enormna količina zahtjeva koja je naše kapacitete opteretila do krajnjih granica. Unatoč tome, već idućeg tjedna ćemo završiti obradu svih zahtjeva za tzv. covid kreditima, kojih je bilo preko 5.500“, kazao je Vrbanec, uz napomenu da je, prema njihovim podacima, Hamag Bicro u korona krizi plasirao više sredstava nego sve poslovne banke i HBOR zajedno.

Burilović je poručio kako već sada moramo razmišljati o financijskim instrumentima koje možemo ponuditi gospodarstvu ubuduće, a zajednički je zaključeno da treba raditi na poboljšanju komunikacije institucija s poduzetnicima, kako bi bili što informiraniji o mogućnostima koje im se nude.

HGK je po tom pitanju ponudila sve svoje kapacitete kako bi se informacije što direktnije i jasnije prenijele gospodarstvenicima. „Mi tu možemo puno pomoći kroz našu mrežu Županijskih komora te poslovna Udruženja i Zajednice. Također, imamo u sklopu Digitalne komore modul e-financiranje sa svim natječajima, od EU do lokalne samouprave, i ponudama svih poslovnih banaka. U sklopu toga možemo staviti i rubriku s ponudom Hamag Bicro-a i tako se dodatno digitalno povezati“, zaključio je Burilović.

Autor: Hina

Objava HGK upozorava da su krediti za likvidnost gorući problem gospodarstva pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.