HS Produkt je s 30 godina iskustva u proizvodnji vatrenog oružja, izrastao u jednog od vodećih proizvođača vrhunskog streljačkog oružja s jednom od najvećih proizvodnih tvornica u svijetu. Svoje inovacije plasirao je u više od 40 zemalja, a trenutno ima više od 1.800 zaposlenih.

“Ovo je druga godina za redom da smo osvojili ovu prestižnu nagradu i očigledno postoji metoda za uspjeh”, rekao je predsjednik Uprave HS Produkta Željko Pavlin na svečanosti dodjele zlatnih kuna u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

“Više nismo lokomotiva za gospodarstvo naše karlovačke županije već i gospodarstva Hrvatske”, dodao je. 

U kategoriji tvrtki srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Olimp. Olimp je prva i jedina tvornica u Hrvatskoj koja proizvodi potpaljivače. Posluje od 2012. godine i trenutno u zaleđu Benkovca zapošljava 30 ljudi. Kocke za potpalu izvozi u 52 zemlje, od Engleske preko cijele Europe do Saudijske Arabije.

Nagrada za najuspješniju banku pripala je Erste&Steiermärkische banci, a priznanje za najuspješnije društvo za osiguranje pripalo je Wiener osiguranju VIG.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Darinku Bagi, bivšem dugogodišnjem predsjedniku uprave Končar Elektroindustrije i sadašnjem predsjedniku Udruge Hrvatski izvoznici.

Priznanje za najinovativniju tvrtku dobila je tvrtka Orqa koja je osnovana 2018. godine i bavi se sa razvojem video-naočala za pilote dronova te je vodeća regionalna tvrtka u industriji bespilotnih letjelica (dronova).

Plenković: Vlada će nastojati pomoći gospodarstvu 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uz ostalo je na dodjeli nagrada rekao da su gradnja Pelješkog mosta, ulazak u Šengen i eurozonu dugoročni uspjesi koji će se odraziti na gospodarstvo.

Prema njegovim riječima, nakon niza godina s relativno niskom stopom inflacije sada se suočavamo s višim stopama te u takvoj situaciji Vlada mora pojačati intervencije, što je i učinila. 

“Vlada svojim mjerama nastoji rasteretiti pritisak i udarac na standard hrvatskih građana, pomoći gospodarstvu i kompanijama da premoste ovu krizu”, istaknuo je Plenković

“Pred nama je vrijeme održivosti i mnogi su okrenuti prema njoj, a u fokusu našega rada bit će održivost, što veća energetska samodostatnost kao i razvoj prehrambene industrije” rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Objava Dodijeljene zlatne kune – HS Produkt ponovno najbolja velika tvrtka pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Austrijski Andritz u srijedu je na svojim internet stranicama objavio da je kupio tvrtku Đuro Đaković – Termoenergetska postrojenja, tvrtku koja, kako navode, ima godišnji prihod od oko 60 milijuna eura i zapošljava oko 870 radnika na svoje dvije lokacije – u Slavonskom Brodu i Lužanima.

Promjena vlasništva od danas je vidljiva i u sudskom registru, u kojemu je kao novi vlasnik upisan Andritz, a izbrisan dosadašnji vlasnik, ruska tvrtka Nordenergogrupp, u vlasništvu ruskog oligarha Alekseja Mordašova, koji se našao pod sankcijama EU-a nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Andritz: Akvizicija će ojačati našu tržišnu poziciju u segmentu opreme za OIE

Iz Andritza u priopćenju ističu da je ĐĐ-TEP uspješna tvrtka s više od sto godina iskustva u proizvodnji kotlovskih postrojenja za sve vrste goriva i s najzahtjevnijim parametrima.

Tvrtka je fokusirana na projektiranje i proizvodnju kotlovskih postrojenja, energetskih otoka i elektrana koje prerađuju biomasu i otpad, i to tehnologijom rešetki, čime snažno podupire kružno gospodarstvo, ističe se u priopćenju.

Nadalje se navodi da ĐĐ-TEP proizvodi i isporučuje, po principu ‘ključ u ruke’, kompletne elektrane za proizvodnju električne i toplinske energije iz biomase (kogeneracije), snage veće od 2 MWe.

Kompanija je europski lider u proizvodnji tlačnih dijelova i opreme kotla po narudžbi, ističu uz ostalo iz Andritza.

Akvizicija će, kako su istaknuli iz austrijske tvrtke, dodatno ojačati njihovu tržišnu poziciju u segmentu opreme za obnovljive izvore energije.

Iz Andritza ističu i da su međunarodna tehnološka grupa, da imaju oko 27.400 zaposlenih, prisutni su na više od 280 lokacija u više od 40 država.

Inače, po podacima s internet stranice ĐĐ-TEP-a, tvrtka je do sredine 90-ih godina prošlog stoljeća bila u sastavu slavonskobrodske grupacije Đuro Đaković, a u procesu privatizacije (1996.) više od 51 posto dionica je kupio austrijski AE Energietechni. No, nakon problema u toj tvrtki, slavonskobrodski ĐĐ-TEP je mijenjao vlasnike pa je tako zadnjih desetak godina bila u vlasništvu ruske tvrtke odnosno ruskog oligarha Mordašova.

No, ruski se vlasnik našao pod sankcijama nakon početka rata u Ukrajini, što je stvaralo velike probleme i uzrokovalo i blokadu te slavonskobrodske tvrtke, iz koje su apelirali na Vladu da se tvrtki omogući poslovanje i skidanje s liste sankcioniranih.

U drugoj polovini ožujka tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić potpisao je dokument kojim se razdvaja pitanje vlasništva od normalnog funkcioniranja tvrtke i onemogućava bilo kakav transfer financijskih sredstava prema vlasniku i eventualno njegovim povezanim društvima. 

“Sankcije prema vlasniku ostaju na snazi, ali ovim dokumentom izuzima se poslovanje društva ĐĐ-TEP od sankcija. Znači, naša tvrtka nastavlja normalno poslovati, s tim da je uspostavljen sustav kontrole i nadzora prema vlasniku, koji je praktično izvlašten što se tiče njegovih prava u TEP-u”, rekao je nakon toga direktor ĐĐ-TEP-a Ivica Marić.

Objava Austrijski Andritz kupio hrvatsku tvrtku Đuro Đaković – Termoenergetska postrojenja (ĐĐ-TEP) pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Predsjednik HGK Luka Burilović je na forumu “Pogled u budućnost u izazovnim vremenima: Produbljivanje makedonsko-hrvatskog gospodarskog partnerstva i suradnje” u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), rekao kako su gospodarski odnosi dvije zemlje dobri i prijateljski, ali puno je prostora i potencijala za jačanje gospodarske suradnje.

Uz poljoprivredu, prehrambenu i farmaceutsku industriji, suradnju je, kako je naveo, moguće ojačati u nizu sektora – energetici, prometu, turizmu itd.

Najnovije brojke o robnoj razmjeni, kazao je Burilović, su motivirajuće. Robna razmjena je u 2021. iznosila 250 milijuna eura, što je dobro, no s obzirom na potencijal nedovoljno, istaknuo je.

Naveo je kako podaci za prvih šest mjeseci pokazuju rast robne razmjene za 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je, kaže, motivirajuće i treba nastaviti u tom smjeru.

Burilović je također rekao kako hrvatske tvrtke i komora žele biti istinski partner gospodarstvenicima u Sjevernoj Makedoniji na njihovom putu ulaska u EU.

I potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je poručio kako će Hrvatska pomoći Sjevernoj Makedoniji na njenom putu ulaska u EU.

Kao područja jačanje gospodarske suradnje izdvojio je promet, infrastrukturne projekte, energetiku, turizam, farmaceutiku.

Ovaj forum, kako je kazao, je prilika da se razmijene iskustva, dogovore novi poslovi te ojača robna razmjena.

Ohrabruje podatak da je robna razmjena u prvih šest mjeseci porasla 30 posto i vjeruje, kako je kazao, da će forum rezultirati njezinom jačanju.

Kazao je i kako se razgovaralo i o sklapanju sporazuma o priznavanju PDV-a što Hrvatska ima sa državama unutar EU ali i sa nekim iz trećih zemalja. 

Rekao je kako će obaviti razgovore sa ministrom financija Markom Primorcem da se taj sporazum što prije potpiše jer će to olakšati gospodarstvenicima poslovanje.

I potpredsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije zadužen za gospodarstvo, koordinaciju gospodarskih sektora i investicije Fatmir Bytyqi također je kazao kako su brojni potencijali za jačanje gospodarskih odnosa dviju zemalja posebice u području energetike.

U sklopu Foruma potpisani su Memorandumi o suradnji između HGK i partnerskih gospodarskih komora Sjeverne Makedonije.

Na Forumu je sudjelovalo 60 tvrtki – 40 hrvatskih i 20 makedonskih.

Objava Brojni potencijali za gospodarsku suradnju Hrvatske i Sjeverne Makedonije pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Tijekom jučerašnjeg dana u to je skladište bilo utisnuto 18,4 milijuna kWh, pa je sada ukupno utisnuto 3.745.853.878 kWh plina, što znači da je Podzemno skladište Okoli zapunjeno 87 posto.

Ukupna godišnja potrošnja plina u Hrvatskoj iznosi do 2,9 milijardi prostornih metara.

Prema preporukama Europske komisije i odluci hrvatske Vlade, skladište do 1. studenoga mora dosegnuti 90 posto zapunjenosti.

Vlada je početkom lipnja naložila Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) da nabavi 270,8 milijuna prostornih metara prirodnog plina (otprilike 2,5 mlrd kWh) i uskladišti ga u PSP Okoli, kako bi se na domaćem tržištu tijekom zime omogućila nesmetana opskrba. 

Potkraj srpnja premijer Andrej Plenković izjavio je da se skladište puni prema planu, za što je odgovoran HEP, a sve prati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izjavio je potkraj kolovoza da sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj nije upitna, a da će zapunjenost podzemnog skladišta plina Okoli vrlo brzo biti na 90 posto. 

Objava Zapunjenost hrvatskog skladišta plina na gotovo 90 posto pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Hrvatski poljoprivrednici zbog velike su suše od Ministarstva su tražili moratorij na izvoz, a prema riječima ministrice Vučković, jedna je odluka već donesena. Ona se odnosi na odstupanje od pravila vezanih uz dobivanje potpore, odnosno predujma izravnog plaćanja krajem listopada, početkom studenog ove godine.

„Poljoprivrednici ne mogu ispuniti sve zahtjeve vezane uz dobivanje ovog predujma. Njihovi su razlozi opravdani, riječ je o višoj sili. Tamo gdje se proglasi elementarna nepogoda, vidimo da su županije itekako počele proglašavati opravdano elementarne nepogode zbog značajnih šteta od suše, oni neće morati ispuniti zahtjeve koji su inače projicirani, a moći će dobiti potporu”, pojasnila je Vučković.

Ministarstvo je u okviru programa ruralnog razvoja najavilo i izvanrednu mjeru koja će biti vrijedna oko 200 milijuna kuna.

„Takva mjera omogućena nam je prije svega zbog brutalne, neopravdane i ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu. Međutim, svi poljoprivrednici koji budu osjećali povećanje troškova i pad prihoda, a koji primjenjuju dobre agrookolišne prakse, to je jedan od osnovnih uvjeta, moći će koristiti ovu mjeru koja će za njih biti vrijedna do 15 tisuća eura, kao paušalna potpora”, rekla je Vučković i dodala kako će Ministarstvo razmotriti i druge načine pomoći poljoprivrednicima.

Ministrica Vučković kazala je kako Vlada sa svim mjerama nastoji smanjiti udar krize na hrvatske građane i nastoji pomoći poduzetnicima te poručila kako trenutno rade na novom jesenskom paketu.

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da zbog suše Hrvatska prvo namiri svoje potrebe, a onda izvozi, ministrica Vučković odgovorila je kako Ministarstvo ozbiljno razmatra sve zahtjeve poljoprivrednika, no naglašava da „put u ograničavanje prometa na jedinstvenom europskom tržištu nije dobar”.

Objava Ministrica Vučković najavila izvanrednu mjeru za poljoprivrednike pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Uredba (EU) 2020/1055 propisuje:

• Obvezu ishođenja licencije Zajednice za međunarodni cestovni prijevoz tereta vozilima ili skupom vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 2500 kg (od 21. svibnja 2022. godine),
• Osigurati da se vozila u međunarodnom prijevozu tereta vraćaju u jedan od operativnih centara u državi poslovnog nastana najkasnije osam tjedana nakon što su ga napustili (od 21. veljače 2022. godine),
• Nakon posljednje kabotaže obavljene u državi članici, prijevoznik ne smiju obavljati kabotažu istim vozilom ili, u slučaju skupa vozila, motornim vozilom tog istog vozila u istoj državi članici u razdoblju od četiri dana (od 21. veljače 2022. godine).

Direktiva (EU) 2020/1057, koja će biti prenesena u nacionalno zakonodavstvo i prema kojoj ako je država članica uvela administrativne zahtjeve i mjere kontrole u pogledu upućivanja vozača na rad u druge članice EU, prijevoznik ima obvezu podnošenja izjave o upućivanju vozača nacionalnim nadležnim tijelima druge države članice u koju je vozač upućen najkasnije na početku upućivanja, služeći se standardnim višejezičnim obrascem javnog sučelja povezanog s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta (Sustav IMI) uspostavljenim Uredbom (EU) br. 1024/2012 (od 2. veljače 2022. godine).

Vozač se ne smatra upućenim kada:

1. obavlja bilateralni prijevoz tereta (prijevoz tereta iz države članice poslovnog nastana, u drugu državu članicu ili treću zemlju ili iz druge države članice ili treće zemlje u državu članicu poslovnog nastana),
2. obavlja bilateralni prijevoz tereta uz dodatnu jednu aktivnost utovara i/ili istovara u državama članicama ili trećim zemljama kroz koje taj vozač prolazi, pod uvjetom da vozač niti utovaruje niti istovaruje robu u istoj državi članici. Ako nakon bilateralnog prijevoza koji je započeo u državi članici poslovnog nastana i tijekom kojeg nije obavljena nijedna dodatna aktivnost slijedi bilateralni prijevoz u državu članicu poslovnog nastana, izuzeće se primjenjuje na najviše dvije dodatne aktivnosti istovara i/ili utovara, pod uvjetom da vozač niti utovaruje niti istovaruje robu u istoj državi članici,
3. obavlja tranzitni prijevoz tereta kroz državno područje države članice
4. obavlja početnu ili završnu cestovnu dionicu kombiniranog prijevoza, kako je definiran u Direktivi Vijeća 92/106/EEZ (20), ako sama cestovna dionica predstavlja bilateralni prijevoz.

Vozač se smatra upućenim kada obavlja kabotažu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1072/2009.

Sastavni dio obavijesti su Uredba (EU) 2020/1055 (.pdf) i Direktiva (EU) 2020/1057 (.pdf), koje možete pronaći u pratećim dokumentima na ovoj stranici.

Obavijest je preuzeta iz OBJAVE s weba Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.

Objava Promjene i nove obveze u 2022. za prijevoznike tereta u međunarodnom cestovnom prometu pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Plaketu Zlatna kuna u kategoriji velikih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba dobila je tvrtka Končar- distributivni i specijalni transformatori, čiji su transformatori u posljednjih 70 godina isporučeni u više od 110 zemalja diljem svijeta.

Studio za razvoj mobilnih igara Nanobit nagrađen je plaketom Zlatna kuna u kategoriji srednjeg trgovačkog društva. U izazovnoj 2020., kako se navodi u priopćenju, veže ih se uz jedan od najznačajnijih gospodarskih poduhvata. Naime, tvrtka koju su 2008. osnovala dvojica poduzetnika u rujnu prošle godine prodana je za milijardu kuna švedskoj Stillfront grupi, od kada su povećali broj zaposlenih i prihode.

Laureat u kategoriji malih trgovačkih društava za Grad Zagreb je studio za razvoj igara Gamepires studio, koji je najpoznatiji po uspjehu igre za preživljavanje SCUM, koja je u prva 24 sata od objavljivanja dosegnula 250 tisuća prodanih proizvoda i preko milijun u tri tjedna, navodi se u priopćenju.

Na razini Zagrebačke županije za 2020. godinu u kategoriji velikog trgovačkog društva plaketa Zlatna kuna uručena je tvrtki Klimaoprema iz Samobora. 

Tvrtka Axilis iz Bregane nagrađena je plaketom u kategoriji najboljeg srednjeg trgovačkog društva, a tvrtka Filipmetal & Partner iz Velike Gorice najbolja je tvrtka u 2020. u Zagrebačkoj županiji u kategoriji malog trgovačkog društva.

Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet istaknuo je da su se potres i pandemija silovito odrazili na gospodarstvo, i kroz rast cijena energenata i materijala. No, siguran je u daljnji rast i razvoj. “Vjerujem da ćete snagom vlastite vizije nastaviti doprinositi dobrobiti naše zajednice”, kazao je.

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec kazao je da su unatoč pandemiji gospodarstvenici pokazali da su žilaviji nego što je to itko mislio. Zagrebačka županija je, kako je kazao, snažno stala uz svoje gospodarstvo kroz bespovratna sredstva, što će se nastaviti i u sljedećem mandatnom razdoblju.

Najuspješnijim trgovačkim društvima za 2020. u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji čestitao je i predsjednik HGK Komore Zagreb Vitomir Klasić istaknuvši da su pred tvrtke stavljeni takvi izazovi koje godinu dana ranije nismo ni mogli zamisliti.

“Trebalo se preko noći prilagoditi novim uvjetima i ostati na nogama, proizvoditi i plasirati te pobrinuti se za sigurnost radnika. Za to su trebale vrhunske sposobnosti upravljanja poslovnim procesima i usmjeravanja razvoja, stoga su današnje nagrade tim vrjednije” rekao je Klasić.

Objava Dodijeljene plakete Zlatna kuna HGK za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Do sada je prodano oko 25.000 karata, a prvi vlak krenut će iz Praga 28. svibnja. U sjedištu HŽPP-a Ugovor su potpisali vlasnik i predsjednik Uprave češkoga željezničkog prijevoznika RegioJet Radim Jančura i predsjednik Uprave HŽPP-a Željko Ukić.

Izrazivši zadovoljstvo nastavkom suradnje Jančura je izjavio: „Sretni smo što nastavljamo prošlogodišnju uspješnu suradnju koja je rezultirala zajedničkom atraktivnom i sigurnom ponudom za turiste koje putuju između Hrvatske, Češke i Slovačke. Zadovoljstvo nam je što je uz prosječnu popunjenost vlakova veću od 90 posto, cijeli projekt bio profitabilan. Također, izrazito smo zadovoljni suradnjom s HŽPP-om na temelju koje ćemo nadalje pokretati zajedničke projekte.“     

„Izuzetno mi je zadovoljstvo što ove godine nastavljamo suradnju s RegioJetom i proširujemo ponudu kojom će putnici iz Češke, Slovačke i Mađarske uz Rijeku moći putovati do Zagreba i Splita. Nadam se da će proširenjem ove atraktivne ponude još veći broj turista uživati u Hrvatskoj, koja je jedna od najatraktivnijih europskih destinacija, kao i da će građani Hrvatske uz povoljne cijene putovanja, moći posjetiti Budimpeštu, Bratislavu i Prag“, istaknuo je Ukić nakon potpisivanja.

Potpisivanju Ugovora bili su nazočni direktor Hrvatske turističke zajednice mr. sc. Kristjan Staničić i državni tajnik za željeznicu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dr. sc. Alen Gospočić.  

„Prošlogodišnja linija Prag – Rijeka znatno je pridonijela turističkim rezultatima s češkog tržišta kako na Kvarneru, tako i u ostatku Hrvatske. Brojnim češkim, slovačkim i mađarskim ljubiteljima putovanja ove će godine hrvatske destinacije biti još dostupnije s obzirom da će vlak prometovati prema dvije nove destinacije, Zagrebu i Splitu. Rezervacija i prodaja karata ide odlično te smo sigurni da ćemo uz pomoć ove linije nadmašiti prošlogodišnji rezultat od 3,5 milijuna turističkih noćenja ostvarenih iz Češke“, izjavio je Staničić, dodavši kako će zajedno s predstavnicima turističkog sektora dočekati prvi ovogodišnji vlak koji će u Split stići 29. svibnja.

Državni tajnik Gospočić je rekao kako Vlada RH i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pozdravljaju sve aktivnosti koje se poduzimaju vezano uz prijevoz putnika u željezničkom međunarodnom prijevozu, a posebno između naših država. „Ova suradnja značajno doprinosi razvoju željezničkog prijevoza i turističke ponude srednjoeuropskih zemalja. Ovakvo prometno povezivanje željezničkih sustava najbolji je primjer uspješne suradnje između zemalja članica Europske unije koju nadalje treba poticati i unaprjeđivati“, zaključio je Gospočić.

Prošle godine vlakovi na relaciji Prag – Rijeka – Prag prevezli su oko 60.000 putnika, uz prosječnu popunjenost vlakova veću od 90 posto. Također, nekoliko tisuća građana Hrvatske posjetilo je Bratislavu i Prag tijekom ljeta. Nastavak uspješne suradnje Regiojeta i HŽPP-a doprinijet će daljnjem pozicioniranju Češke i Hrvatske kao privlačnih, sigurnih i jednostavno dostupnih turističkih destinacija, a očekuje se da će ove godine od 28. svibnja do 30. rujna u ukupno 176 vlakova biti prevezen još veći broj putnika. U svibnju, lipnju i rujnu vlakovi će voziti tri puta tjedno u oba smjera, a u srpnju i kolovozu svakodnevno.

Karte za relaciju Prag – Rijeka/Rijeka – Prag mogu se kupiti po cijeni od 23 EUR za mjesto u vagonu sa sjedalima, odnosno od 31 EUR u vagonu za spavanje, za relaciju Prag – Split/Split – Prag od 35 EUR u vagonu sa sjedalima, odnosno od 42 EUR u vagonu za spavanje. Uz to, putnici će moći putovati i u tzv. Astra vagonima koji u sjedala imaju ugrađene zaslone na dodir. Karte za vlak mogu se kupiti i od/do Zagreba i Budimpešte te na relacijama Zagreb – Rijeka/Split i obrnuto.

Karte se mogu kupiti putem aplikacije RegioJet i na blagajnama HŽPP-a u Zagreb GK, Rijeci i Splitu, a u cijenu karte uključene su dodatne usluge u vlaku (voda, kava, doručak, Wi-Fi). U cijenu karte uključen je i prijevoz autobusima iz Gračaca, Rijeke, Splita do drugih destinacija na jadranskoj obali. U vlaku se u 15 vagona može prevesti najviše 650 putnika te bicikli.

Također, između Hrvatske turističke zajednice i HŽPP-a danas je potpisan Sporazum o dugogodišnjem partnerstvu u povezivanju i promociji turizma i željezničkog prijevoza kojim se uspostavlja 10-ogodišnja suradnja i partnerstvo u aktivnostima i projektima povezanim s organizacijom i promocijom izletničkih vlakova u unutarnjem prijevozu i međunarodnih turističkih vlakova na području RH te cikloturizma. Sporazum su potpisali direktor Hrvatske turističke zajednice mr. sc. Kristjan Staničić i državni tajnik za željeznicu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dr. sc. Alen Gospočić. 

Objava Potpisan Ugovor o suradnji HŽPP-a, HTZ-a i češkog RegioJeta, prvi vlak dolazi 29. svibnja pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Plenarni dio događanja održat će se 30. travnja 2021., a za hrvatske i sudionike iz Latinske Amerike platforma je već otvorena i dostupna za prijave. Prijava na platformu i sudjelovanje na poslovnim razgovorima su besplatni.

Prijava na platformu (putem internetskog preglednika kao što je Google Chrome, MS Edge ili Mozilla Firefox) omogućuje izradu profila tvrtke, pretraživanje potencijalnih partnera i mogućnost izravnog poziva na online razgovore, a omogućena je i komunikacija putem poruka. Sustav platforme šalje obavijesti izravno svim prijavljenima o iskazanim interesima za B2B sastancima, čije termine zajednički određuju gospodarstvenici iz zainteresiranih tvrtki.

Pristupite platformi Go Global – Go Virtual i iskoristite nove poslovne mogućnosti koje vam ovaj projekt nudi u povezivanju s inozemnim tvrtkama.

Hrvatska gospodarska komora je pokrenula projekt online B2B sastanaka za hrvatske tvrtke i njihove inozemne partnere Go Global – Go Virtual, uz podršku Europske poduzetničke mreže – EEN, u svrhu podizanja i jačanja međunarodnih poslovnih aktivnosti hrvatskih tvrtki .

Cilj ove inicijative je pružiti podršku hrvatskim gospodarstvenicima za nastavak međunarodnih aktivnosti u novom globalnom poslovnom okruženju, za što je HGK osmislila online platformu putem koje se mogu virtualno povezati s poslovnim partnerima na inozemnim tržištima od njihovog interesa. Nakon provedene ankete odabrana su tržišta i sektori u kojima članice vide najviše mogućnosti za unaprjeđenje i razvoj novih poslovnih aktivnosti s naglaskom na izvoz. 

Tržišta koja su do sada obuhvaćena projektom su Slovenija, Rusija, države Višegradske skupine (V4: Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka), Austrija i Njemačka, Izrael te Italija.

Objava Hrvatska – Latinska Amerika, online B2B sastanci u organizaciji HGK pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Sve je izvjesnije, kako ističu u priopćenju, da će većina država propisati obveznu mjeru cijepljenja kao uvjet za jačanje izvoza, odnosno sudjelovanje na međunarodnim aktivnostima poput konferencija, sajmova i foruma.

Stoga su čelnici HGK, HOK-a i HIZ-a uputili dopis Stožeru civilne zaštite da se poduzetnici koji se bave međunarodnim poslovanjem stave na prioritetnu listu za cijepljenje.

“Odlasci u inozemstvo nužni su za izvozne aktivnosti, kao i za održavanje postojećih odnosa i dogovaranje novih, a to je od krucijalne važnosti za cjelokupno gospodarstvo. I organizatori međunarodnih sajmova sve više traže potvrde o cijepljenju svih sudionika, što je dodatni razlog za žurno uvrštavanje u protokol cijepljenja”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. 

Predsjednik HGK kaže da treba uzeti u obzir i dnevne migracije radnika u susjedne zemlje, naročito u Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. “Za sve njih poslodavci moraju snositi troškove PCR testova, što im stvara značajan financijski trošak i dodatno opterećuje poslovanje”, upozorio je Burilović.

Krovne gospodarske institucije uključene u inicijativu ističu kako bi se uključivanjem poduzetnika u prioritetni protokol cijepljenja uvelike olakšalo odvijanje prekograničnog biznisa.

Kao opciju za migracijske radnike ističu mogućnost sufinanciranja dijela PCR testova, po uzoru na Sloveniju, ali poručuju da je “efikasnija, svrsishodnija i jeftinija opcija provesti procjepljivanje”.

Objava HGK, HOK i HIZ traže prioritetno cijepljenje poduzetnika pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.