U proračunu Republike Hrvatske osigurana su sredstva za javne potrebe u kulturi – djelatnosti u kulturi, aktivnosti, manifestacije i projekti u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku, a to su programi i projekti koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst, promiču međukulturni dijalog, razvoj civilnoga društva, koji su stručno utemeljeni, visoke razine kvalitete, ekonomični, profilirani u odnosu na osnovnu djelatnost organizatora te oni koji se odvijaju kontinuirano.

Pravo podnošenja programa na temelju Poziva imaju samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, udruge, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi.

Podsjećamo da je Ministarstvo kulture i medija, zbog šteta uzrokovanih katastrofalnim potresima na pogođenim područjima u ožujku i prosincu 2020., ove godine nacionalna sredstva uložilo u provođenje hitnih mjera zaštite stradalih kulturnih dobara (evakuacije, podupiranja, hitne sanacije itd.) i da će zbog toga natječaj, kako smo već najavili u kolovozu ove godine, za financiranje programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2022. godinu biti raspisan u prosincu 2021.

U Program javnih potreba, u skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi, Pravilnikom o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi te ocjenom izvršenja dosadašnjih ugovornih obveza korisnika prema Ministarstvu kulture i medija, uvrstit će se programi redovne djelatnosti udruga u kulturi, dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti, glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti, kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog),  vizualnih umjetnosti, inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, monografija iz područja kulture i umjetnosti, potpore izdavanju knjiga, potpore inozemnim nakladnicima za objavljivanje prijevoda djela hrvatskih autora, izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija, književnih manifestacija i nastupa na sajmovima knjiga, književnih programa u knjižarama, knjižnične djelatnosti, muzejske djelatnosti, digitalizacije kulturne baštine, gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture, te međunarodne kulturne suradnje.

Epidemiološka situacija uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19  kao i posljedice dvaju snažnih potresa, uz smanjenu mobilnost umjetnika i profesionalaca u području kulture, u prethodnoj kao i u ovoj godini donijele su sve izraženiju potrebu strateškog planiranja projekata u svim fazama, posebno u njihovoj provedbi i dostupnosti. Svi prijavitelji upućuju se da predlože programe koje je moguće realizirati uz primjenu epidemioloških preporuka i mjera, koristeći sve mogućnosti umrežavanja i suradnje sukladno specifičnosti svakoga područja za koje se program prijavljuje.

Posebno se očekuje da predlože i u troškovnik uključe različite mogućnosti održavanja programa, uključujući kvalitetno i inovativno osmišljene i producirane sadržaje u digitalnom obliku i drugim medijima, te planiraju veći broj programskih aktivnosti manjih formata u kontinuitetu ili unutar veće programske cjeline. Očekuje se nadalje da prijavitelji u području izvedbenih umjetnosti programiraju veći broj repriznih izvedbi, koprodukcija i razmjena, u programima muzejske djelatnosti i vizualnih umjetnosti planiraju manji broj projekata koji se realiziraju tijekom dužeg vremenskog razdoblja, održavaju programe na otvorenom i/ili u alternativnim prostorima u kojima se može osigurati propisan razmak između posjetitelja sukladno epidemiološkim uvjetima, te osiguraju i u troškovnik uključe promidžbu, odnosno snažniju vidljivost i medijsku popraćenost prijavljenih programa.

Od prijavitelja se također očekuje da što više surađuju s domaćim autorima i umjetnicima, ostvaruju što veću suradnju s drugim manifestacijama iz srodnih umjetničkih područja s ciljem objedinjavanja proračuna programa, umrežavanja i stvaranja partnerskih suradnji te razvijanja nove publike bilo u digitalnom, bilo u fizičkom okruženju. Prijavitelje programa međunarodne kulturne suradnje upućuje se dostaviti prijedloge koje je moguće provesti, imajući u vidu bitno ograničenu mogućnost mobilnosti umjetnika i profesionalaca, uz potvrde obiju strana o mogućnosti provedbe predloženog programa.

>>> Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu

Objava Objavljen Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

„Posebno izdanje časopisa već je u prodaji pa će brojni Poljaci imati dodatnu priliku za još boljim upoznavanjem Hrvatske koja je na ovom tržištu pozicionirana kao jedna od omiljenih inozemnih turističkih destinacija. Odlične slike i primamljivi tekstovi bit će dodatna inspiracija Poljacima da posjete hrvatske destinacije već ove godine“, istaknula je Agnieszka Puszczewicz, direktorica Predstavništva HTZ-a u Poljskoj.

Novinarsko-urednički tim koji je pripremio posebno izdanje o Hrvatskoj oko sebe je okupila glavna urednica magazina National Geographic Poland i National Geographic Traveler Poland Agnieszka Załęska-Franus. „Puno Poljaka obožava Hrvatsku o čemu svjedoči činjenica da im je Hrvatska već godinama jedna od omiljenih ljetnih destinacija. Tako se i stvorila ideja da posebno izdanje časopisa u potpunosti posvetimo Hrvatskoj i njezinim ljepotama, malim i većim gradovima, ukusnoj kuhinji, odličnim vinima te prekrasnoj prirodi“, istaknula jeZałęska-Franus, koja se pritom zahvalila na profesionalnoj suradnji, angažmanu i pomoći u stvaranju posebnog izdanja časopisa.

U posebnom izdanju National Geographic Travelera zastupljene su sve hrvatske regije, a tematski su obuhvaćene brojne atrakcije koje Hrvatska nudi u svojoj turističkoj ponudi. Ideje za idealni odmor mogu pronaći ljubitelji adrenalina i aktivnog odmora, ali i ljubitelji uživanja u suncu i moru te netaknutoj prirodi hrvatskih nacionalnih parkova. U časopisu se mogu pronaći ideje za city break odmor u gradovima poput Zagreba, Splita ili Dubrovnika.

„Poljska je za hrvatski turizam jedno od najvažnijih tržišta koje je u prošloj godini zauzelo visoko treće mjesto po ostvarenom turističkom prometu. Lani su poljski turisti ostvarili oko 4,6 milijuna noćenja, a snažan doprinos s ovog tržišta očekujemo i ove godine“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, naglasivši kako su Poljaci u ovoj godini ostvarili više od 100 tisuća noćenja.

Uz Hrvatsku turističku zajednicu, u realizaciji ovog projekta sudjelovale su i turističke zajednice Istarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije te grada Zagreba.

Objava Poljski National Geographic Traveler u potpunosti posvećen Hrvatskoj pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

“Čast mi je da prvu nacionalnu kampanju za ruralni turizam pokrećemo iz prekrasne Slavonije i upravo je cilj kampanje pokazati svo bogatstvo ruralne Hrvatske, koja čini više od 80 posto teritorija RH. Tu je i više od polovice stanovništva Hrvatske i ovime šaljemo jasnu i važnu poruku da su to krajevi i ponuda koja daje i novu kvalitetu turističkoj ponudi”, poručila je ministrica turizma i sporta Nikola Brnjac na predstavljanju kampanje na Eko-etno salašu Savus u Bukovlju. 

Kampanju zajednički pokreću i provode Ministarstvo turizma i sporta te Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u suradnji s Udrugom ruralnog turizma Hrvatske te zajednicama kulturnog i pustolovnog turizma i obiteljskog smještaja.

Kampanja se sastoji od 12 tematskih video priloga, kojima će biti obuhvaćena jedinstvena turistička ponuda hrvatskih ruralnih područja, a zaštitno joj je lice voditeljica Doris Pinčić. 

Ministrica je na predstavljanju naglasila da hrvatski turizam nikada do sada nije imao takvu kampanju te je i stoga uvjerena kako će privući pažnju i zanimanje turista.

Ruralni turizam, dodala je, bit će dio i buduće turističke strategije održivog razvoja do 2030., koja daje smjernice inovativnog, otpornog i održivog turizma i razvoja raznih vrsta turizma, poput još zdravstvenog, enogastromskog i drugih.

Istaknula je kako Vlada RH u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira stavlja naglasak na razvoj kontinentalnog turizma te najavila kako će nastaviti suradnju sa svima koji mogu ponuditi kvalitetne projekte i bilo bi dobro da takvih projekata bude što više.

“Od 2016. do danas smo uložili i više od 14 milijuna kuna u razvoj cikloturizma, koji se često razvija baš u ruralnim prostorima u gotovo svim županijama, a izdvojili smo i više od 40 milijuna kuna za razvoj javno-turističke infrastukture po cijeloj zemlji. I dalje ćemo nastojati da se veći dio sredstava usmjeri u razvoj kontinentalnog turizma, jer sada i turisti više traže boravak u prirodi i na selu, daleko od masovnog turizma, zdravu hranu i slično, a sve to nudi ruralna Hrvatska”, kazala je Brnjac.

U poruci u povodom nove kampanje, direktor HTZ-a Kristjan Staničić ocijenio je da je ruralni turizam u pandemiji postao izuzetno tražen turistički proizvod, a prema istraživanjima u idućim će godinama biti i traženiji jer se i domaći i strani turisti sve više okreću istraživanju neotkrivenih turističkih bisera Hrvatske.

Za kampanju su pripremljeni video materijali koji promoviraju pojedine sadržaje po regijama, kao i opći video s najboljim kadrovima snimljenim u svim destinacijama, a provodit će se na online i offline kanalima komunikacija te kroz društvene mreže “Croatia, Full of Life”, uz oznake #RuralnaHrvatska i #DoživiDomaće.

Objava Započela prva nacionalna kampanja ruralnog turizma ‘Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!’ pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Ta nakladnička kuća smatrala je kako je potrebno da ne samo Hrvati izvan Republike Hrvatske nego i općenito šira publika sazna sto se dogodilo Hrvatima krajem Drugoga svjetskog rata. Bio je to jedan od najvećih pokolja hrvatskoga naroda u cijeloj njegovoj povijesti.

Knjiga sadrži veći broj svjedočanstava preživjelih koje je Vrljičak intervjuirala u Argentini. U knjigu su uvrštena i istraživanja Nikolaja Tolstoya, također sve dosadašnja otkrića o masovnim grobnicama na teritoriju Slovenije i Hrvatske. Navedena su imena najodgovornijih za ta smaknuća.

Knjiga donosi i zemljopisno-povijesni okvir krvavoga svibnja 1945. i nekoliko geografskih karata i autentičnih fotografija.

Carmen Vrljičak je autorica 15 knjiga, od kojih je polovica s hrvatskim temama, a i jedan njezin roman bio je bestseler u Argentini. Članica je Argentinske akademije znanosti i umjetnosti. Živi najvećim dijelom u Zagrebu.

EL GENOCIDIO DE BLEIBURG, un libro que pone en evidencia la matanza más grande que sufrieron los croatas en toda su historia. Sucedió al terminar la II Guerra mundial, cuando los partisanos de Tito, con la complicidad de cierta parte del comando inglés masacraron a un número no determinado de croatas y eslovenos– algunos historiadores llegan a hablar de 600.000 víctimas de todas las edades.

Estos crímenes fueron absolutamente silenciados durante todo el período comunista, de manera que aún hoy hay quien desconoce absolutamente estos hechos, hay quienes los niegan y hay quienes no saben qué fue de sus padres y abuelos. En el libro están muy presentes los estudios del conde Nikolai Tolstoy, que dedicó 30 años a este tema con las más de una dificultad y más de una persecución. Las innumerables fosas comunes que se fueron descubriendo a través de los años y continúan descubriéndose hoy, confirman aquello de que el cementerio más grande de los croatas está en los campos y minas de Eslovenia. Sin cruces ni señalización alguna.

¿Cómo fue posible? ¿Qué sucedió realmente? ¿Cómo es que no hubo nunca un Núremberg para estos horrores?

Con mapas explicativos de las rutas que obligaron a seguir a las víctimas y fotos de entonces y ahora, el libro intenta mostrar y explicar esta parte de la historia, importantísima para la identidad croata.

Carmen Verlichak Vrljicak tiene publicados unos 15 libros, la mitad de ellos con temas croatas; entre ellos Los croatas de la Argentina, En el nombre de Tito, Croacia, cuadernos de un país.

Objava Nakladnička kuća u Buenos Airesu objavila knjigu Carmen Vrljicak – EL GENOCIDIO DE BLEIBURG pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

„Prikazivanje emisije trajat će najmanje 16 tjedana što je savršen vremenski period za dodatnom promocijom Hrvatske jer je riječ o razdoblju kada Amerikanci najčešće bukiraju svoja putovanja. Dodatni benefit je činjenica što se ova serija prikazuje i u drugim zemljama, a posebice veseli procjena produkcijskog tima kako je, od svih dosadašnjih sezona, najatraktivnija i najzanimljivija upravo sezona snimljena u Hrvatskoj“, istaknula je Bahunek, dodavši kako je na nedavnoj dodjeli nagrada Zlatni globus, koju u udarnom terminu prenosi televizijska mreža NBC, emitirana reklama za novu sezonu Below Deck, čime je serija, ali i Hrvatska dobila dodatnu vidljivost na američkom tržištu.

Ovaj popularni američki reality show emitira se od 2013. godine, a koncept emisije uključuje praćenje profesionalnog i privatnog života posade i njihovih gostiju na mega jahtama. Nova sezona Below Deck  Sailing Yacht 2 – CROATIA snimljena je u splitskom akvatoriju tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2020. godine, a tijekom snimanja korišten je jedrenjak Parsifal III, duljine 54 metara, koji je bio usidren ispred hotela Le Méridien Lav u Podstrani kraj Splita. Vrlo je zanimljiva i činjenica kako je ovo bila prva holivudska produkcija koja se u cijelosti i bez prekida snimala izvan SAD-a za vrijeme pandemije korona virusa, a u čemu je značajan doprinos dao i Nastavni zavod za javno zdravstvo u Splitu.

Dodajmo kako se serija Below Deck prikazuje na Bravo TV mreži, jednoj od najgledanijih američkih kabelskih televizija, koja je u 2020. godini zabilježila velik rast „pregleda na zahtjev“, točnije 427 milijuna, kao i 222 milijuna „prijenosa uživo“. Do sada je ukupno snimljeno 15 sezona ove TV franšize koja se sastoji od tri zasebne cjeline i to Below Deck (Ispod palube), koja se snima na tropskim destinacijama, zatim Below Deck Mediterranean, koja se snima na Mediteranu te najnovije varijante Below Deck Sailing Yacht, koja se snima na velikim jedrilicama za razliku od ostalih varijanti serije koje se snimaju na motornim jahtama.

Produkcijska ekipa uplatila 40.000 USD za pomoć stradalima u potresu

Koliko im se svidjela Hrvatska i ljubazni domaćini potvrđuje i donacija od 40 tisuća američkih dolara koju je uplatila produkcijska kuća 51 minds i Bravo TV na račun Crvenog Križa kroz Global Giving Charity za pomoć stradalima u potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji, a svi fanovi i gledatelji showa također će moći uplatiti dodatna sredstva za istu namjenu.

Naime, tijekom premijernog prikazivanja prve epizode serijala prikazan je poziv najvećih zvijezda showa na donacije gledatelja, a taj će poziv biti prikazivan tijekom emitiranja ove i sljedeće sezone Below Deck serijala, odnosno tijekom čitavog proljeća i početka ljeta 2021. Fanovi showa sredstva će moći uplaćivati putem portala Ministarstva financija RH, a cijelu akciju je pokrenula Iva Bahunek, voditeljica Ispostave HTZ-a u Los Angelesu.

Objava U Americi započelo prikazivanje popularne serije Below Deck snimane u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Dodatni termin u ožujku, ističe ZV, uvršten je u Kalendar sajmova 2021. uz suglasnost s vodećim nakladnicima i knjižarima Republike Hrvatske.

ZV poručuje da će radi zaštite svih sudionika sajma pripremiti i realizirati u ožujku sljedeće godine sve sigurnosne i zdravstvene mjere prema uputama Nacionalnog stožera civilne zaštite i Stožera civilne zaštite Grada Zagreba te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ove se godine umjesto Interlibera od 10. do 15. studenoga provodi projekt “Knjiga svima i svuda” u sklopu kojega se otkazane sajamske aktivnosti odvijaju putem online platforme te u knjižarama diljem Hrvatske, a pripremljen je i poseban Premium program predstavljanja autora na trećem programu HRT-a i Youtube kanalu Zajednice nakladnika i knjižara HGK.

Autor: CroBusiness/Hina

Objava Novi termin održavanja Interlibera 23. do 28. ožujka 2021. pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Nominacije su objavljene u utorak na online konferenciji u sklopu filmskog festivala u Sevilli, a dobitnici Europskih filmskih nagrada u svim kategorijama bit će objavljeni na virtualnoj dodjeli u Berlinu, 12. prosinca.

Uz Bogdana nominirani su Bartosz Bielenia (Poljska) za ulogu u filmu “Corpus Christi” redatelja Jana Komasa, Elio Germano (Italija) za ulogu u filmu “Hidden Away” (Volevo nascondermi) u režiji Giorgia Dirittia, Luca Marinelli (Italija) za ulogu u filmu “Martin Eden” redatelja Pietra Marcella, Mads Mikkelsen (Danska) za film “Another Round” (Druk) u režiji Thomasa Vinterberga te Viggo Mortensen (Danska, SAD) za “Falling” koji je i režirao.

“Velika mi je čast i neizmjerna sreća što sam se našao u ovako velikom društvu. Sretan sam što je prepoznat naš rad na ovoj teškoj i osjetljivoj temi”, izjavio je Goran Bogdan, a prenosi Hrvatski audiovizualni centar.

Po njegovim riječima, od prvih proba s redateljem Srdanom Golubovićem ispunjavalo ga je što “plove zajedno ovako nježnim temama kao što je očinstvo i borba čovjeka za pronalaženjem u svijetu u koji ne pripada.”

“U ovo doba gdje smo svi pomalo ‘Otac’ nominacija je poput dolaska na cilj. Meni je ova vijest svakako uljepšala ovo ludo vrijeme. Iz dubine srca sam zahvalan”, istaknuo je.

Za ulogu oca koji putuje pješice od svog sela na jugu Srbije do Beograda nakon što mu zbog siromaštva oduzmu djecu, Bogdan je već nagrađen na Međunarodnom filmskom festivalu u Beogradu – FEST, Pulskom filmskom festivalu i Mostar Film Festivalu.

Scenarij uz Srdana Golubovića potpisuje i hrvatski redatelj i scenarist Ognjen Sviličić, a glavne uloge imaju Boris Isaković, Milica Janevski, Nada Šargin, Muharem Hamzić i Ajla Šantić.

Film je koprodukcija šest zemalja, Srbije, Francuske, Njemačke, Hrvatske (Propeler Film), Slovenije i BIH, a u redovnu distribuciju diljem Hrvatske kreće 19. studenog.

Svjetsku premijeru imao je u Panorami ovogodišnjeg Berlinala, gdje je osvojio nagradu publike i nagradu Ekumenskog žirija.

Prikazan izvan konkurencije otvorio je ovogodišnji ZFF, te se na www.kinoeuropa.hr i www.zff.hr, a u sklopu programa “Propustili ste, pogledajte”, prikazuje od 14. studenog, u 11 sati do 15. studenog u 23 sata.

Autor: CroBusiness/Hina

Objava Goran Bogdan nominiran za najboljeg europskog filmskog glumca pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Željko Holjevac istaknuo je da je Leksikon izvor provjerenih informacija o povijesti naših ljudi u pokretu te dodao kako su njegovi nakladnici nastojali doprijeti do većine pojedinaca i skupina koji su na različite načine gradili hrvatsku dionicu moderne kulture susreta na globalnoj razini.

Nakladnički projekt, napomenuo je, realizirali su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar kao izvršitelj i Hrvatska matica iseljenika kao naručitelj projekta.

Iseljenici su višestruko obilježili vlastite obitelji, zavičajne sredine svojih rodova i njihovu planetarnu razgranatost, hrvatsko društvo i državu, kao i nacionalnu historiografiju, napomenuo je dodavši kako su su natuknice zrcalo svojega doba u dinamičnim povijesnim i političkim okolnostima.

Po Holjevčevim riječima, Hrvati izvan Republike Hrvatske sukreatori su epoha kroz koje je naš narod u domovini prolazio u složenim prilikama koje se rađaju i umiru tijekom više stoljeća i u nekoliko država.

Okolnosti su bile, naglasio je, uistinu zahtjevne pa se emigracija nametnula i kao fenomen svojega doba, koji zaslužuje vlastiti leksikon.

“Svjedočili smo nacionalnoj pomirbi svih Hrvata u zajedničkoj nam borbi za neovisnost Lijepe naše tijekom Domovinskoga rata 1990-ih kao kruni tisućljetne težnje za slobodom raseljenoga hrvatskog bića”, rekao je dodavši kako suvremeno hrvatsko zajedništvo na globalnoj razini, nakon pada komunizma na Starome kontinentu rezultira i potrebom sažimanja rasutih hrvatskih tragova u cilju sustavnoga predstavljanja i vrednovanja ostvarenja naših ljudi u tuđini.

Ravnatelj HMI Mijo Marić naglasio je kako tiskano izdanje Leksikona s opsegom od 1096 stranica s 3464 natuknice predstavlja jedinstven leksikografski iskorak cjelovitog opisa fenomena hrvatskih migracija u razdoblju od novoga vijeka do naših dana, s posebnim naglaskom na migracije u XIX. i XX. stoljeću.

Recenzent Vladimir P. Goss smatra kako je posrijedi referentno djelo koje će zadiviti leksikografskim blagom sažetim iz građe relevantne za hrvatski nacionalni korpus i kulturu izvan domovine, uključujući pokrete, organizacije, događaje i ljude iz 45 zemalja svijeta.

Recenzent Dinko Šokčević izrazio je uvjerenost kako će uvršteni sadržaj Leksikona izdvojen iz elektroničke baze do sada prikupljene šire građe, osnažiti nepristranu vidljivost hrvatske dionice u ljudskome znanju na hrvatskome jeziku, donoseći nedostajuće mnoštvo fascinantnih činjenica o stvaralaštvu hrvatske dijaspore u 45 zemalja svijeta na šest kontinenata.

Na predstavljanju su sudjelovali i ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić te urednici Ljiljana Dobrovšak i Vlado Šakić.

Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina objavili su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika.

Autor: Hina

Objava Predstavljen Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Tom je prilikom 4. veljače 2020. godine u splitskom ‘Caffeu F Marine’ održana tiskovna konferencija kojom su direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Dalibor Cvitković, inicijator projekta „loger Nerezinac“ Ferdinando Zorović i predsjednik Udruge za očuvanje hrvatske maritimne baštine ‘CRONaves’ Plamenko Bavčević najavili te opisali rutu kojom će ovaj interpretacijski plovidbeni centar ploviti i tako promovirati turističku ponudu te pomorsku tradiciju Lošinja. Za potrebe konferencije ovom je prilikom tradicijski loger Nerezinac sa svojom posadom doplovio do Splita gdje ga se moglo i razgledati.

Projekt predstavljanja Hrvatske maritimne kulture u francuskim lukama Marseillane te Sète zamišljen je djelomično i kao pomorska ekspedicija uz izravnu marketinšku promociju. Obnovljenim tradicijskim jedrenjakom, lošinjskim logerom „Nerezinac” oplovio bi se put od hrvatske luke Mali Lošinj do francuske luke Sète. Tijekom 2 mjeseca plovidbe s četveročlanom posadom (Lošinjani Gilberto Fazlić, Steno Vidulić, Slovenac Mitja Zupančič i Rabljanin Mladen Šćerbe) prešlo bi se 3100 nautičkih milja. Polazak je planiran početkom ožujka, a povratak u luku Mali Lošinj u svibnju 2020. godine. Ovo je velika prilika u kojoj će se Lošinj prezentirati tisućama posjetitelja, objasnio je direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Dalibor Cvitković.

Lošinjski jedrenjaci u prošla su vremena plovili oko svijeta, a upravo putovima te iste maritimne baštine plovit će i obnovljeni lošinjski loger Nerezinac, iz mora blizine na more susjedstva. Loger, obnovljen putem prekograničnog projekta CRO-SLO Mala barka 2, tako će se odvažiti na plovidbu dugu dva mjeseca u naviganju preko 560 sati, ploveći 3000 milja s međunarodnom posadom (tri Hrvata i Slovenac) što je zapravo i najbolji primjer dobre prakse i suradnje u regiji pa i šire. Kao čovjek s mora ponosim se što sam pozvan za člana posade na taj povijesni brod. Na put prema Sète odlazim s najboljim željama u prezentaciji pomorske baštine, Apsyrtidesa i najljepšeg mora na svijetu, meni tako dragog Jadrana, s kojim ostajem na Ti, izjavio je slovenski novinar i Publicist Mitja Zupančič, ujedno i član posade logera Nerezinac na plovu prema Francuskoj.

Riječ je o najznačajnijem i najvećem festivalu pomorske baštine na Mediteranu u gradu Sète na jugu Francuske, koji se održava svake dvije godine. Festival objedinjuje turizam, pomorstvo, brodogradnju, ribarstvo te tradicionalnu gastronomiju i enologiju. Nastupu Republike Hrvatske na ovom najvećem mediteranskom pomorskom festivalu prethodi sudjelovanje i na festivalu mora i mornara u luci Marseillane, gdje će se Hrvatska kao specijalno počašćeni gost predstaviti nekoliko dana ranije.

Osim logera Nerezinac, na festivalu će se predstaviti i Udruga Palagruza iz Komiže s komiškom sandulom ‘Molo Palagruza’ i gundulama, zatim gajeta ‘Mila’ s otoka Prvića (TZ Vodice) i gajeta ‘Foranka’ Udruge Hvar Metroplole Mora.

Inače, poznati teretni brod star više od 100 godina spomenik je lošinjske brodograđevne tradicije te pretvoren u interpretacijski centar na otvorenom, dočarava i interpretira bogatu pomorsku i brodograđevnu baštinu otoka Lošinja. Vrsta je teretnog jedrenjaka koji je služio za prijevoz drva, vapna, pijeska i ostalog tereta. Iako nekad mnogobrojan na sjevernojadranskim otocima, postoji samo jedan poznati preživjeli primjerak i to upravo ovaj lošinjski. Pretpostavlja se da je izgrađen oko 1880. godine, a obnavljan je godinama kako bi se doveo u prvobitno stanje. Dugačak 19,6 metara, s dva jarbola i nosivost cca 300 tona, uobičajeno je bilo da posadu logera čine kapetan i tri do četiri mornara. Interpretacijski centar postavljen na samom brodu prezentira značajke svakodnevnog života na brodu krajem 19. stoljeća.

Ovaj plovidbeni interpretacijski centar upisan na listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske svoj vez pronašao je ispred Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju te ga je moguće posjetiti i to uz besplatan ulaz.

Objava Lošinjski loger ‘Nerezinac’ u francuskim lukama Marseillane i Sète pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.

Gradska će sportska dvorana u Crikvenici u subotu, 8. veljače, biti domaćin simpatičnoj i veseloj glazbenoj gošći – Maji Šuput. Svaki je njezin nastup dinamična, zabavna i posebna glazbeno-scenska priča pa uopće ne sumnjamo da nas i ove subote čeka vrhunska zabava do jutra. Zabava počinje oko 21 h uz glazbene domaćine, grupu „Point“. Vjerujemo da su vaše maske spremne zablistati na plesnome podiju i zauzeti svoje mjesto u najveselijim foto-galerijama na www.maskare.net, gdje ćete pronaći i jelovnike za Maškarane večere na subotnjim zabavama u dvorani u Crikvenici (kontakt za rezervacije stolova: 091 350 5990).

Još imate vremena zaviriti u ovogodišnju „Veselu maškaranu škrinjicu“ u Crikvenici i pronaći razne popuste i pogodnosti. Detaljnije informacije možete saznati u letku Maškara 2020. ili na www.maskare.net, gdje se nalazi i posebna ponuda smještaja. I ne zaboravite, vaš će maškarani subotnji izlazak biti potpuno bezbrižan, jer zahvaljujući Gradu Crikvenici subotom besplatno vozi maškarani City bus, a raspored vožnje možete pronaći na www.maskare.net.

Čekamo vas na maškaranoj Rivijeri Crikvenici! Sa sobom ponesite dobru volju, povedite maškaranu ekipu i obucite najudobnije cipele za ples, a za ostalo ćemo se mi pobrinuti.

Dobro nam došli na Maškare 2020. u Crikvenici!

Organizator: Turistička zajednica Grada Crikvenice

Suorganizatori: „Fine Food“, „Eko- Murvica“ d.o.o., „Jadran“ d.d.

Suradnici u organizaciji: Udruga umirovljenika Grada Crikvenice „Sunce“, Udruga umirovljenika Grada Crikvenice i Općine Vinodolske, udruge za očuvanje narodnih običaja „Duga“, „Gornji kraj“ i „Matkovići“, Udruga „Kušac“, Katedra čakavskoga sabora „Kotor“, OŠ Zvonka Cara Crikvenica, Društvo „Naša djeca“ Grada Crikvenice, Udruženje obrtnika Grada Crikvenice i Općine Vinodolske

Pokrovitelj: Grad Crikvenica

Sponzori: „Adrialin“, „Adrenalin park“, Udruženje obrtnika Grada Crikvenice i Vinodolske općine, Pavlomir, Hotel „Marina“ Selce, Ronilački centar „Mihurić“, „Marinero Tours“, „Hyper Dizajn“, „Lidl“, Hostel „Karlovac“, Županijska lučka uprava Crikvenica

Medijski pokrovitelji: Narodni radio, 24 sata, Tunera Info, Radio Rijeka

Objava ČISTA PETICA MAŠKARANOJ CRIKVENICI Subota u društvu vesele Maje Šuput pojavila se prvi puta na CroBusiness │ Croatian Business World News.